Upotreba zlata u prehrani
Još u faraonsko doba 2.000 godina pr. Kr. zlato je bila hrana kojom se osvajala naklonost bogova. U starom Egiptu zlatom su se ukrašavale faraonske grobnice i sarkofazi, a ljudska tijela na zidnim slikarijama bila su pozlaćena. Međutim, Egipćani nisu bili jedini narod koji se koristio zlatom kao zavjetnom hranom. Dalekoistočne civilizacije, poput Japana zlato su upotrebljavale stoljećima upravo u kontekstu u kojem je danas prezentiran; kao dekoracija hrane i pića. Boce sakea, tradicionalne japanske rakije, sadrže listiće zlata koje se konzumira kako bi se poboljšalo zdravlje.
Sredinom 16. stoljeća europski su plemići svoja jela ukrašavali zlatom. Kruh, kamenice, prepelice i šarani ukrašeni zlatnim listovima krasili su trpeze brojnih banketa i svadbenih svečanosti. Tada je u nekim zemljama upotreba jestivog zlata bila toliko popularna da se morala ograničiti na najviše dva slijeda u jednom obroku.
Zlato se kroz povijest upotrebljavalo za smirivanje upala zglobova, te kao komplementaran lijek aspirinu, a jestivo zlato kao dodatak jelima u današnjoj prehrani nosi oznaku E- 175.